Jan 19, 2016
Na aktuelnoj izložbi Champagne life u Saatchi galeriji u Londonu, veliku pažnju javnosti na sebe su skrenuli radovi naše umetnice Jelene Bulajić. O ovoj izložbi publika iz Srbije za sada može više saznati iz Gardijanovog članka, kao i iz ovog Rojtersovog videa, dok je BBC snimio polusatnu dokumentarnu emisiju (dostupna na iPlayer-u samo u Velikoj Britaniji).

Photograph: Ben Pruchnie/Getty Images
Jelena Bulajić rođena je 1990. godine u Vrbasu. Osnovne akademske studije završila je 2012. godine na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, a 2013. godine završila je diplomske akademske master studije na City & Guilds of London Art School u Londonu. Učestvovala je na brojnim grupnim izložbama, kao i u nacionalnim i međunarodnim projektima. Izlagala je pet puta samostalno. Dobitnica je nekoliko nagrada, od kojih izdvaja: GAM MA Fine Art Prize, City & Guilds of London Art School, London (2013); I nagrada – Niš Art Fondacija, Niš (2013); Elizabeth Greenshields Foundation Grant, Montreal (2012); Godišnja nagrada departmana likovnih umetnosti za najuspešniji umetnički rad iz umetničke discipline Slikanje, Akademija umetnosti, Novi Sad (2012); Nagrada XII Ruskog konkursa portreta, Obninsk (2012); Velika diploma za crtež, INTERBIFEP XIV, Tuzla (2011); Nagrada za crtež-studiju iz fonda „Milivoj Nikolajević“, Akademija umetnosti, Novi Sad (2009).
Više o njenom radu možete pronaći i na:
www.jelenabulajic.com
www.saatchigallery.com
Dec 23, 2015
U ponedeljak, 21. decembra 2015. u Galeriji Bel Art otvorena je izložba skulptura „NatureArt by Aleksandar“Aleksandra Adžića Adže. Izložba je otvorena do 5. januara 2016.
ALEKSANDAR ADŽIĆ – ADŽA rođen je 1971. godine u Novom Sadu. Diplomirao je 1996. godine na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, na odseku Keramika u klasi profesora Branislava Stajevića. Na istom Fakultetu pohađao i postdiplomske studije, takođe iz oblasti keramike. Član je Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Vojvodine (UPIDIV) i Udruženja likovnih umetnika „Likovni krug“ u Novom Sadu. Učesnik je mnogobrojnih izložbi i simpozijuma u zemlji i inostranstvu i dobitnik više nagrada za svoj doprinos umetnosti. Osnivač je i predsednik vajarske kolonije recikliniranih materijala „ArtRecycling“. Živi i radi u Srbiji i Republici Dominikani.
NatureArt by Aleksandar
Teško je odoleti lepotama…
Da li sam ”Ja” ili moć prirode Kariba?
Neodolevajući, nateran da ukradem deo postojanja
i kreativnim snagama, zajedno, kročimo u
svet umetnosti, moderne skulpture…
Priroda i ja.
Aug 21, 2015
Treći međunarodni festival savremene umetnosti podunavskog regiona
28. avgust – 30. septembar
Novi Sad – Apatin
16 izložbi, 20 događaja, 17 lokacija (14 u Novom Sadu, 3 u Apatinu), simpozijum, 56 umetnika i 15 teoretičara umetnosti iz 13 zemalja podunavskog makro regiona
Otvaranja:
Apatin 28. avgust 2015.
Novi Sad 7, 8. i 18. septembar 2015.
Zemlje: Nemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Rumunija, Bugarska, Ukrajina, Slovenija, Češka Republika, Bosna i Hercegovina, Crna Gora. Zemlja u fokusu: ex Jugoslavija. Pored Srbije i Hrvatske koje su učestvovale u prethodnim izdanjima u novom izdanju predstavljamo umetničke scene BIH, Slovenije i Crne gore.
Istorija: Festival savremene umetnosti podunavskih zemalja Dunavski dijalozi pokrenula je 2012. godine, kao pilot projekat galerija Bel Art u saradnji sa Erlin galerijom iz Budimpešte. U nultom izdanju u pretrovaradinskom podgrađu na levoj obali Dunava priređene su četiri izložbe u kojima su učestvovli po jedan mađarski i jedan srpski umetnik. Prvi zvaničan festival na kome je učestvovalo 80 umetnika iz 10 zemalja održan je 2013. godine. Prošle 2014. godine na Dunavskim dijalozima na 18 izložbi učestvovalo je 90 umetnika, kuratora i kritičara iz regiona.
Koncept festivala je da svaka zemlja iz čitavog regiona, predstavi aktuelnu scenu po izboru selektora iz matične zemlje kroz izložbe i posebne umetničke programe: performanse, video projekcije, okrugle stolove i radionice.
Tema centralne izložbe i simpozijuma: Umetnost u doba (ne)emocionalnosti Temu Umetnost u doba (ne)emocionalnosti nametnula je atmosfera elektronski umreženog sveta, u kojem je čovek-pojedinac sve više uslovljen tehnološkim okružjem i integrisan u najrazličitije globalne situacije a sve manje je posvećen sebi samom, sopstvenoj emocionalnosti. Nezaustavljivo agresivna medijska kultura atakuje na našu personalnost, sve više potiskujući i smanjujući prostore inimnosti. Društvene mreže menjaju odnose među ljudima, pa nas besprekorno precizna elektronika svojim brojčanicima upozorava na dosegnuti broj „prijatelja“ koji su nam se pridružli svojim statusima: prijatelj više nije neko blizak, neko s kim smo u neposrednom kontaktu, s kim ćemo direktno razgovarati i ko će nas razumeti i s kim ćemo ostvariti emocionalni odnos – nego se takvima danas imenuju neki nama nepoznati i najčešće veoma udaljeni ljudi. Umesto stvarnih emocija – nudi nam se virtuelna komunikacija, svojevrsni surogat stvarnih ljudskih odnosa…
U vremenu kada slika/slikarstvo više nije dominantni vizuelni jezik; kada je zavladala vizuelnost zasnovana na tehnološkim slikama, kada je umetnička vizuelna jedinica podjednako proizvod čoveka i tehnologije – pojam emocionalnosti koja je dugo bila u središtu umetnikovog izraza, danas se itekako menja i problematizuje. Otvoreni su novi prostori umetnikovog delanja i stvaranja. Sve to donosi nove i drugačije umetničke situacije, rezultate i poruke. Zbog toga temu Umetnost u doba (ne)emocionalnosti smatramo odista provokativnom, uvereni da je u aktuelnom trenutku podjednako primenjljiva u umetničkim zbivanjima u zemljama proširenog podunavskog regiona. Kustosi izložbe su Hartvig Knak (Austrija), Vladimir Beskid (Slovačka) i Sava Stepanov (Srbija).
Cooperation extended: Zanimljivi deo programa Dunavskih dijaloga uveden prošle godine izložbama 235 km, 100 godina: srpski i austrijski umetnici danas priređenim u Zrenjaninu, te u austrijskim gradovima Badenu i Medlingu naslovljen je Cooperation extended. Radi se zapravo o nastavku umetničkih susreta ostvarenih u prethodnom izdanju. Tako će u okviru Dunavskih dijaloga 2015 krajem godine biti priređene izložbe slovačkih umetnika u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine i srpskih umetnika u Kunsthale-u u Košicama (Slovačka).
Organizatori Festivala kreativno koriste specifičnost Novog Sada i svojim programima povezuju pešačku zonu užeg centra grada. U toku trajanja festivala Novi Sad se transformiše u jedinstven i dinamičan umetnički ambijent. Svedoci smo da se u našem gradu razvija jedinstven festival savremene vizuelne umetnosti na kome se susreću, razmenjuju umetničke ideje, umrežavaju umetnici, kustosi, institucije podunavskog regiona i realizuju zajednički projekti.
Direktorka festivala je Vesna Latinović, a umetnički direktor je likovni kritičar Sava Stepanov.
Festival podržavaju Sekretarijat za kulturu APV, Grad Novi Sad, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Austrijski Kulturni Forum, Opština Apatin, brojni partneri i prijatelji.
(www.danubeartfest.org)
PROGRAM:
28. avgust, Apatin
NA SREDINI DUNAVA
* JULIJE KNIFER (Hrvatska) – MAPA GRAFIKA (1987), Kulturni centar Apatin, Trg Nikole Tesle 12
* ALEKSANDRA LUNG (Nemačka), Galerija Meander, Trg Nikole Tesle 12
* ZVONIMIR SANTRAČ (Srbija), MESTO SUSRETA (IZ CRNOG U CRNO), obala Dunava
Kustoskinja Radmila Savčić
7. i 8. septembar, Novi Sad
UMETNOST U DOBA (NE)EMOCIONALNOSTI
* CENTRALNA IZLOŽBA FESTIVALA SAVREMENE UMETNOSTI DUNAVSKI DIJALOZI 2015, Galerija likovne umetnosti Pokon zbirka Rajka Mamuzića, Vase Stajića 1
Učesnici: Zsolt Tibor (Mađarska), Jan Vikar (Češka), Ralf Edelmann (Nemačka), Stephanie Guse (Nemačka), Brigitte Lang (Austrija), Ulrike Königshofer (Austrija), Anetta Mona Chişa (Rumunija,Nemačka) i Lucia Tkáčová (Slovačka, Nemačka), Lena Von Lapschina (Rusija, Austrija), Olja Trijaška Stefanović (Srbija, Slovačka), Pavla Sceranková (Slovačka, Češka), Vladeva Dixebová (Ukrajina, Slovačka), Marikke Heinz Hoek (Nemačka), Eva Petrič (Slovenija, Austrija), Kseniya Simonova (Ukrajina), Stevan Kojič (Srbija), Nataša Teofilović (Srbija), Nada Denič (Srbija), Isidora Todorović (Srbija), Vengel Vaštag (Srbija).
Kustosi: Hartwig Knack (Austrija), Vladimir Beskid ( Slovačka) i Sava Stepanov (Srbija).
UMETNOST U DOBA (NE)EMOCIONALNOSTI
* INTERNACIONALNI MINI-SIMPOZIJUM U KOPRODUKCIJI SA ZAVODOM ZA KULTURU VOJVODINE, Muzej savremene umetnosti Vojvodine (Kino sala), Dunavska 37
Učesnici: Hartwig Knack (Austrija), Vladimir Beskid (Slovačka), Karl-Heinz Strole (Austrija), Mladen Lučić (Hrvatska), Arne Brejc (Slovenija), Anastasija Miranović (Crna Gora), Dragan Prole ( Srbija), Sava Stepanov (Srbija), Sanja Kojić Mladenov (Srbija), Čeda Vasić (Srbija).
POJEDINAČNE IZLOŽBE PODUNAVSKIH ZEMALJA
* NEMAČKA: ALEKSANDRA LUNG, kustoskinja Radmila Savčić, Mali likovni salon, Bul. Mijala Pupina 9
* AUSTRIJA: KARL-HEINZ STROLE, kustoskinja Andrea Junger, Likovni salon Kulturnog centra Novog Sada, Katolička porta 5
* RUMUNIJA: DAN MACIUCA I VLAD OLARIU, kustos Andrei Jecza, Galerija SULUV-a, Bul. Mihajla Pupina 9
* SLOVAČKA: MIRO ŠVOLIK, selektorka Olja Stefanović Triaška, Galerija Foto kino i video saveza Vojvodine, Nikole Pašića 34
* HRVATSKA: DAVOR SANVINCETI, kustos Mladen Lučić, Galerija Bel Art, Bul. Mihajla Pupina 17
* MAĐARSKA: CSABA PÁL, kustoskinja Marta Katalin Szilagy, Galerija Most, Zavod za kulturu Vojvodine, Vojvode Putnika 2
* BUGARSKA: BOZHIDAR BOYADZHIEV, VALENTINA IVANCHEVA, VALENTIN BALABANOV-BILY, VASIL ABADJIEV, GEORGI PASEV, EMIL ZHELIAZKOV, IVAN ABAJIEV, LAZAR LYUTAKOV, PETJA DIMITROVA, SAN DOKAN, IANKO ATANASOV, kustos Bozhidar Boyadzhiev, Klub Tribine mladih, Katolička porta 5
* SLOVENIJA: TINA DOBRAJC, kustos Arne Brejc, Centar za vizuelnu kulturu Zlatno oko, Laze Telečkog 3/I
* CRNA GORA: NENAD ŠOŠKIĆ, kustoskinja Anastasija Miranović, Galerija Arhiva Vojvodine, Dunavska 35
* BOSNA I HERCEGOVINA: MLADEN MILJANOVIĆ, kustos Sava Stepanov, Galerija Podrum, Apolo centar, Trg slobode 3
* SRBIJA: DUŠAN OTAŠEVIĆ, SLOBODAN KOJIĆ, MARIJA DRAGOJLOVIĆ, RATOMIR KULIĆ, MIROSLAVA KOJIĆ, ČEDOMIR VASIĆ, BALINT SOMBATI, kustoskinja Svetlana Mladenov, Muzej Vojvodine, Dunavska 35
18. septembar, Novi Sad
* VOJVODINA + : MIRJANA BLAGOJEV, TADIJA JANIČIĆ, KSENIJA KOVAČEVIĆ, NIKOLA MACURA, MONIKA SIGETI, kustoskinja Slavica Popov, Galerija Bel Art, Bul. Mihajla Pupina 17
May 17, 2015
U petak 5. juna 2015. u 21 čas u galeriji Bel Art, a u saradnji sa Pro Art Org, otvara se izložba najnovijih slika Ljubomira Vučinića pod nazivom „Baroque MMXV“.
Ljubomir Vučinić rođen je 1956. godine. Na Akademiji umetnosti u Novom Sadu završio je osnovne i magistarske studije grafike sa temom OTPOR-OTISAK i grafičkom mapom ZBIJENO kao temom iz vizuelne kulture. Od 2005. godine bavi se pedagoškim radom na istoj instituciji u zvanju vanrednog profesora za oblast crtež. Zastupljen je na selektivnim i kustoskim izložbama koje prezentuju savremenu likovnu scenu Srbije u zemlji i inostranstvu, učesnik je u relevantnim nacionalnim projektima, nagrađivan nacionalnim nagradama i priznanjima za autentičan doprinos likovnoj umetnosti. Umetnički radovi ovog autora nalaze se u zbirkama i kolekcijama od javnog značaja u zemlji i inostranstvu.
O najnovijim slikama ovog autora Sava Stepanov je rekao sledeće:
“Retrospekcijsko sagledavanje nekolikih skorašnjih nastupa Ljubomira Vučinića ukazuje na kontinuitet njegovog simultanog umetničkog delovanja: tokom 2013-e je na novosadskim „Dunavskim dijalozima“ izlagao prostornu instalaciju formiranu od geometrijskih grafičkih otisaka; potom je je na izložbi „Toward better World“ u Ženevi izlagao seriju ekspresionističkih apstrakcijskih slika; a u novobeogradskoj Galeriji Blok na izložbi „Digital Transfer“ monumentalne bilbordovske digital-print radove… Tokom protekle 2014. godine u postavci somborske „Likovne jeseni“, te na izložbi „Slutnja, krv, nada“ u bečkom Kunstlerhausu izlagao je tehno-instalacije; a početkom 2015. godine, naslikao je novu seriju apstrakcijskih slika koje će (od 18. maja) izlagati u beogradskom alternativnom galerijskom prostoru Magacin, a nakon toga u novosadskoj galeriji Bel Art.
Očigledno je da duh ubrzanih promena i permenentna spoznaja stalno novih događanja, primoravaju Ljubomira Vučinića na brzu reakciju, na nagle zaokrete, na stvaranje slike koja nastaje u dahu i koja deluje svojim primarnim elementima, bez ikakvih dodatnih elaboracija. Takva autentično slikarska struktura pouzdanog hand made umetničkog porekla se, u vremenu globalne „ikonosfere“, izdvaja iz galimatijasa tehničkih, tehnoloških i umreženih elektronskih slika najrazličitijeg porekla, sadržaja i namera.
Očigledno, slikar Ljubomir Vučinić je senzibiliziran na duh i ritam ubrzanih promena: na permanentni priliv informacije, na stalno preoblikovanje aktuelnog sveta… U tom i takvom okružju osnovna Vučinićeva namera jeste – biti i ostati umetnik, sačuvati izvorne propozicije (različitih) medija kojim se bavi; osvojiti i sačuvati poziciju autoritativnog likovno-vizuelnog umetnika sa izraženom personalnošću. Njegova dela su odista inkorporirana u domen ovovremenske vizuelnosti, no, u predhodnoj rečenici nije bezrazložno upotrebljen pojam likovnosti. Diskurs o likovnom karakteru slike i umetnosti potisnut je iz savremene teorije i kritike. Karakter aktuelnih zbivanja na savremenoj globalnoj sceni je glavni uzrok izostanka rasprava o likovnosti umetničkog dela. Danas umetnik nastoji da bude ravnopravni akter savremenih zbivanja, on to ponajpre potvrđuje agilnom upotrebom novih sredstava i novih tehnologija koje ga osposobljavaju za efektnu eksproprijaciju životnih manifestacija, za delotvornu funkcionalizaciju umetnosti u svakodnevnim situacijama. Umetnik dejstvuje u proširenom polju umetnosti, odlučno zalazeći u domene drugih intelektualnih oblasti ne bi li vlastito delo inkorporirao u ambijent sveta i vremena u kome stvara… Ipak, ta večita težnja ka ostvarenju bojsovskog ideala umetnost=život, ne razdvaja umetnost od njenih ontoloških načela, od pojma estetskog, od aktiviranja filozofskog značenja pojma estetike kao zasebne vrste rasuđivanja. Ljubomir Vučinić je toga itekako svestan, te na najbolji mogući način to i pokazuje novim slikama u kojima čuva i hrani dignitet slike/slikarstva. Radi se o slikama velikog formata, o slikama u kojima umetnik percipira i načinom ekspresivne apstrakcije emituje napetost današnjeg sveta; o slikama koja su sazdane od alijenacijskih, dramatičnih i traumatičnih sugestivnosti, ali i od spleta boje i poteza kojima je dosegnuta barokno estetizirana slikovnost, koja poseduje autentične pikturalne vrednosti koje pothranjuju uverenje o našoj duhovnoj supremaciji pred svim ovovremenskim tenzijama. U svemu tome Ljubomir Vučinić je veoma ubedljiv, slikarski sugestivan. U ovom ciklusu apstraktno-ekspresionističkih slika jasno je definisan jedan zasebni, sasvim personalizovan iskaz; svaka slika je označena i definisana umetnikovom prirodom, njegovom energijom, specifičnom ekspresijom koja se lako prenosi na posmatrača. A poštujući i ispoljavajući vlastitu prirodu Vučinić je dospeo – do prirode slike, do njene autentične (s)likovnosti.”